Streptokok kod djece


STREPTOKOKNE BOLESTI KOD DJECE
 
U 85- 90% SLUČAJEVA GRLOBOLJU  UZROKUJU VIRUSI. 
 

Streptokokna upala nosa i ždrijela je blaža streptokokna bolest. Simptomi su lagano povišena temperatura, grlobolja i crvenilo ždrijela.
 

Streptokna angina je upala ždrijela i krajnika. Inkubacija je od 3 do 5 dana, bolest počinje naglo, s visokom  temperaturom, javlja se grlobolja, opća slabost i gubitak apetita. Limfni čvorovi na vratu su povećani i bolni.
 

Šarlah je streptokokna bolest kod koje je inkubacija 1 do 3 dana. Počinje naglo s visokom temperaturom, grloboljom, a nakon 1 do 2 dana javlja se sitni, crveni, točkasti osip koji je najizraženiji ispod  pazuha, donjim dijelovima trbuha i unutarnjoj strani bedara. Nakon 6 do 7 dana osip blijedi, javlja se ljuštenje kože na vratu, tabanima i dlanovima.
 
Streptokone bolesti se najčešće javljaju tijekom jeseni i zime. Prijenosu infekcije pogoduje boravak u napučenim uvjetima smještaja poput vrtića, škola, domova i slično.
Najčešći put prijenosa je kapljični, tj. prilkom govora, kašljanja i kihanja. Zbog toga pri kihanju i kašljanju treba usta zakloniti maramicom te potom oprati ruke. Ako maramica nije pri ruci, kihati treba u rukav nadlaktice (tako se najmanje kontaminiraju ruke i okolne površine).
 
Kod streptokone angine jedini siguran dokaz je izolacija streptokoka iz obriska ždrijela.  Liječi se penicilinskim preparatima kroz 10 dana. Otpornost na određeni tip streptokoka traje godinama. S obzirom na veliki broj raznih tipova streptokoka, moguće je da dijete  ima više puta streptokoknu anginu. Također je moguće i više puta dobiti šarlah.
Dijete s opisanim simptomima ne smije ići u vrtić. Dijagnozu postavlja liječnik, a liječi se antibiotikom (penicilinom) kroz 10 dana.  Ukoliko je dijete alergično na penicilin daje se drugi antibiotik. Potrebno je mirovanje djeteta u kućnim uvjetima, davanje tople tekućine. Dijete treba često prati ruke. Prostoriju  u kojoj dijete boravi treba redovito provjetravati i dezinficirati predmete koje je mogao kontaminirati svojim sekretom.
 
REKURENTNE EPIZODE GRLOBOLJE UZROKOVANE BETA-HEMOLITIČKIM STREPTOKOKOM GRUPE A
 
Nakon završene antibiotske terapije u asimptomatskih pacijenata nije potrebno rutinski uzimati briseve grla. Pozitivan nalaz BHS-a u asimptomatskog pacijenta se ne smatra relapsom, već kliconoštvom.  BHS-A kliconoštvo nije indikacija za antibiotsku terapiju. Retestiranje na BHS-A je potrebno učiniti samo u pacijenata koji nekoliko tjedana od završetka antibiotske terapije imaju simptome akutne grlobolje. U slučaju pozitivnog nalaza BHS-A, postoji nekoliko objašnjenja:

  • slabo pridržavanje uputa o provođenju mjera terapije
  • virusna infekcija u kliconoša BHS-A
  • reinfekcija novim sojem BHS-A
  • druga epizoda grlobolje uzrokovana istim sojem BHS-A
Najčešći razlog ponovne grlobolje, posebice u djece školske dobi je ne-streptokokna infekcija u kliconoša BHS-A.
 

ASIMPTOMATSKE KLICONOŠE BHS-A U PRAVILU NE TREBA TRAŽITI, NITI LIJEČITI
Neke osobe i nakon završene odgovarajuće antistreptokokne terapije ostaju kliconoše streptokoka. S obzirom da se kliconoštvo ne liječi antibioticima, nepotrebno je uzimati kontrolne briseve nakon završene terapije.
Briseve grla ne treba uzimati zdravim kontaktima pacijenta koji ima streptokoknu infekciju grla. Kliconoštvo u članovima obitelji i kolektivu oboljelog je moguće, ali ga ne treba tražiti niti liječiti. Uzimaju se brisevi samo kontaktima koji imaju simptome bolesti gornjeg dišnog trakta (crveno ždrijelo, povećani  i crveni krajnici, gnojni iscjedak, otečeni i bolni limfni čvorovi na vratu) .
 

Kliconoše streptokoka ne prenose BHS-A na svoje bliske kontakte, kao što to čine bolesnici u akutnoj fazi streptokokne upale. Smatra se da 15-20% djece školske dobi u zimskim mjesecima nosi streptokok u grlu bez ikakvih simptoma bolesti. Istraživanja su pokazala da kliconoše streptokoka koje nemaju simptoma bolesti nisu u riziku od razvoja komplikacija .
Masovno uzimanje obrisaka ždrijela ili masovno davanje antibiotika u većini slučajeva nije medicinski opravdano.
 
                                                                                       Božica Ban, dr. med, spec. epidemiologije
 
Literatura:
Hrvatske nacionalne smjernice za grlobolju:dijagnostički i terapijski pristup
www.iskra.bfm.hr
 


Vaš Cvrčak


© 2020 Vrtić Cvrčak. Sva prava pridržana.